Fahrenheit 451 knjiga je o distopijskom svijetu u kojem je najstrože zabranjeno čitanje i posjedovanje knjiga. Taj svijet nam autor približava preko simbola koji nam pomažu u shvaćanju likova i njihovih postupaka.
Imena likova nam često mogu otkriti mnogo o karakteru likova. Tako je i u ovoj knjizi. Glavni lik se zove Guy Montag. Guy u prijevodu znači čovjek, dok je Montag njemački naziv za ponedjeljak. Kada to spojimo, dobijemo sliku običnog čovjeka koji radi svoj posao od ponedjeljka do petka. On je tipičan član društva koji obavlja svoje obaveze. Po svemu ovome, Guy ne bi trebao odskakati iz društva, ali on to ipak radi. Tu nam može pomoći druga moguća aluzija na njegovo ime – Guy Fawkes. Fawkes je bio jedan od organizatora tzv. Barutne urote kojoj je cilj bio ubojstvo tadašnjeg kralja Jakov I, tako da dignu u zrak zgradu parlamenta. Želio je potaknuti revoluciju. Ova poveznica nam više govori o njegovom karakteru. Guy je simbol revolucije koja dolazi, a kako stvari stoje na kraju knjige, možda bude i njen predvodnik.
Prva osoba s kojom Guy ima kontakt u romanu je Clarisse, 17-godišnja djevojka. Ona je jako neobična djevojka u ovom svijetu. Umjesto da postavlja pitanja kako nešto funkcionira, ona se pita zašto. Više je fokusirana na prirodu nego na tehnologiju. Njeno ime dolazi od riječi „claro“, što znači bistro, jasno. Ona predstavlja svijetlost u Guyevom životu. Clarisse mu „otvara oči“ i on po prvi put u svom životu počinje vjerovati u ono u što je sumnjao prije. Ona mu je posvijetlila put ka istini. Zapravo oboje nose svijetlost u sebi. Clarisse nosi svijetlo istine, dok Guy nosi svijetlo (tj. žar) revolucije.
Guyeva žena Mildred predstavlja većinu društva. Njeno ime označava blagu snagu. Ona je poslušni član zajednice. Ne želi se isticati. Poštuje sva pravila i nema potrebu preispitivati ništa. Samo želi biti sretna, kao i većina ljudi. Ova snaga koja se nalazi u imenu označava zapravo tu snagu da slijedi pravila. Čak do te mjere da vlastitog muža prijavi zbog kršenja pravila. Od ostalih likova možemo spomenuti još i Fabera. Njegovo ime je slično proizvođaču olovki Faber-Castell. On je jedan od rijetkih intelektualaca koji se trudi očuvati knjige i znanje. Mora se skrivati u kući zbog toga. Za Guya je on neka vrsta mentora. On mu pomaže „zapaliti vatru“ u sebi. Ime je možda slučajnost, ali je zanimljivo to što je on i izumitelj, pa olovka kao simbol možda nije daleko od istine jer olovkom se mogu zapisivati nove spoznaje i ideje, ali i bilježiti stare.
Ostali važniji simboli u knjizi su na neki način vezani uz vatru. Sam naziv knjige. Fahrenheit 451, je simboličan. Na toj temperaturi gori papir. Knjige su glavni neprijatelj društva, i sam naziv nam već kaže da ih ne čeka ugodna sudbina. Tom temperaturom se održava stanje kakvo je prikazano na početku knjige. Daždevnjak je simbol kojeg vatrogasci nose na uniformama. Uz daždevnjaka se veže mnogo legendi vezanih za vatru. Neke legende kažu da su oni nastali iz vatre. U antičkoj Grčkoj i srednjem vijeku postojale su legende da daždevnjaci mogu ugasiti vatru svojim tijelom jer su toliko hladni. Vatrogasci bi zapravo i trebali gasiti vatre (što je u knjizi spomenuto da su radili prije). Daždevnjak simbolizira pravi posao vatrogasaca i možda signalizira da će se jednom vratiti tom poslu.
Još jedna vatrena životinja se spominje u priči. Na kraju knjige Montag upoznaje nekolicinu intelektualaca koji su morali pobjeći iz grada. Skrivaju se u prirodi, daleko od očiju društva. Jedan od njih, Granger – koji im je svojevrsni vođa, usporedio je društvo sa feniksom. Ta legendarna ptica se, kada ostari, zapali i ponovno rodi iz svog pepela. To se, kako kaže Granger, događa sa čovječanstvom otkada postoji. Svaka civilizacija doživi svoj vrhunac i onda nestane. Ali čovječanstvo ne nestane. Ono ide dalje sa slijedećom civilizacijom. Tako i na kraju knjige bombe spaljuju staru civilizaciju iz koje se mora podići nova.
Od simbola koji nisu vezani uz vatru, može se spomenuti rijeka. Dok bježi od policije Montag prelazi rijeku. To njegovo „kupanje“ u rijeci ga je očistilo od života koji je do sada vodio. On je novi čovjek kada izlazi iz rijeke. Voda inače predstavlja novi život i čišćenje, tako da je rijeka Montaga „preporodila“. Još jedan bitan simbol u romanu je sito. Montag priča o jednom sjećanju iz djetinjstva kada mu je rođak rekao da će mu dati novčić ako sito napuni pijeskom, što naravno nije moguće. Ovdje možemo povući poveznicu između pijeska kao istine koju Montag traži u društvu, istine koja je opipljiva. Na primjer, kada pokušava zapamtiti Bibliju napamet što brže. Ali naš mozak je poput sita. Nemoguće je tu istinu (ili znanje) uhvatiti u stalnom, nepromjenjivom obliku.
Bradbury je u svom romanu na jako inovativan način prikazao distopijski svijet, koji je možda bliži našem današnjem svijetu više nego što bismo voljeli. Simbolika svakako igra veliku ulogu u tome jer je preko simbola najlakše objasniti svjetove koji nam nisu u potpunosti poznati. A u ovom romanu je to posebno uspješno izvedeno.
Ivana
Djevojke koje čitaju 